OPŠTI PODACI

 





        DO TRAVNJAKA BEZ KOROVA



        Najbolja metoda borbe protiv upornih i dugotrajnih korova je redovno košenje. Ekološki je i najprihvatljivija stoga što ne morate strahovati od agresivnog i štetnog djelovanja hemijskih sredstava i razmišljati hoće li ona uništavati i one kulture koje biste rado vidjeli u svom dvorištu. Redovno košenje onemogućava cvatnju, čime se sprečava razmnožavanje i širenje nekih od korova.

Kako bi uzgojili, a potom i održavali lijep travnjak, moraćete uložiti nešto više truda ali sasvim je sigurno da ćete za to biti nagrađeni zadovoljstvom i ponosom. Osim što će izazvati divljenje posjetioca vašeg doma, uređena okućnica podiže i vrijednost cjelokupne nekretnine.   



PRIPREMA ZEMLJIŠTA

Dobra priprema podloge osnovni je uslov za uzgoj kvalitetnog, gustog i zdravog travnjaka. Potrebno je osigurati plodnu zemlju, dobrog hemijskog sastava a to je neutralna ili blago kisela zemlja, koju je potrebno osloboditi od korijenja i busena stare trave, kamenja i krupnih gruda zemlje. Ako je kiselost ispod 6,0 dobro je u zemlju dodati vrtni krečnjak.

Sezonskog i dijela trajnog korova najbolje ćete se riješiti kopanjem do dubine oko 15-20 cm, stoga je jednako dobro rješenje prethodno mehanički obrađenu zemlju (preoranu, a posebno ako je riječ o glinenom tlu) prekriti slojem nove zemlje, debljine oko 20 cm, mrvičaste strukture. Na taj ćete način korove „ugušiti“, pa iako to iziskuje dodatne troškove, ova će  investicija dugoročno biti isplativa. Dobićete kvalitetan i gust travnjak koji ćete kasnije lakše održavati. 



Sjetva trave

S pripremom zemljišta za sijanje trave najbolje je početi u jesen, prije smrzavanja, time da mehanički obradite zemlju na kojoj planirate obaviti sjetvu te je potom poravnate. Na tako pripremljenu zemlju, u proljeće, u razdoblju između polovine marta i polovine aprila bacite sjeme trave ili travnu smjesu koju ste odabrali skladno vašim očekivanjima i mogućnostima održavanja.

U poljoapotekama će te naći travu i travne smjese za hladnu ili toplu klimu, za niske ili visoke trave, te različite tipove poput namjenske ili gotove trave. Pri tome treba razmišljati i o klimi, jer ima trava koje uspijevaju i kod izloženosti jakom suncu, kao i onih koje bolje uspijevaju na sjenovitom mjestu. Odabir zavisi i od toga hoće li travnjak biti tek ukrasni dio dvorišta ili će se po njemu često gaziti, jer određene vrste trava dobro podnose često košenje i gaženje. Odlučite li se za travnu smjesu, primijenite onu u kojoj ima i djeteline, jer ona poboljšava zemljište te ga obogaćuje azotom.Pazite da zemljište na koje ćete sijati travu ne bude previše utučeno, ako je pod cipelom mekano, navlažite ga i ugazite ili učvrstite teškim valjkom. Zbog visokih temperatura i očekivanih sušnih razdoblja, travu nije poželjno sijati nakon sredine aprila jer ako je ljeto prevruće mlada trava neće najbolje uspjeti. Stoga je čak preporučljivo travu sijati u jesen.

Zemlju sa sjemenom i malim količinama đubriva (prema upustvu na pakovanju) nakon sjetve treba promiješati grabljama, a potom je povaljati ili ugaziti kako bi sjeme "sjelo" do dubine oko 1-1,5 cm. Zasijanu travu treba lagano zaliti, a tako pripremljen travnjak za desetak će dana zazeleniti. Kako bi spriječili da se s travom istovremeno razvija i korov, treba ga odmah i redovno plijeviti. Po mladoj travi nije poželjno hodati, pa je na zemlju dobro postaviti dasku po kojoj ćete hodati.Kod pripreme zemljišta treba provjeriti i njegovu propusnost, jer ako slabo propušta vodu, uz travu će se razvijati i mahovina i one vrste trajnih korova koji vole vodu. Kako bi poboljšali odvodnju, na većem razmaku iskopajte kanale dubine oko 20 cm te ih ispunite šljunkom, pijeskom te na površini prekrijte plodnom zemljom.

Zasijanu površinu treba redovno vlažiti prskalicom, jer zalivanje mlazom vode moglo bi dovesti do ispiranja sjemena i pojave dijelova na kojima nije iznikla trava. Mladi travnjak treba zalivati dva puta dnevno, kako se zemljište ne bi previše osušilo, a zalivanje s vremenom treba prorijediti na jednom sedmično, te svaki drugi dan nakon treće sedmice. Kada travnjak ojača biće ga dovoljno zaliti jednom do dva puta sedmično.



Košenje i održavanje

Prvo košenje trave treba upriličiti kada je ona izrasla desetak centimetara. Oštri sjekač kosilice trebao bi zahvaćati najviše trećinu visine trave, koju ne bi trebalo kositi na visinu manju od 4 cm, jer niže bi košenje moglo potaknuti rast korova i uništiti travnjak.  Korov se može iskorjenjivati kontrolisati selektivnim sredstvom za suzbijanje korova (selektivnim herbicidima poput Deherban A, Deherban Combi, Starane 250 ili Grodyl), dok hormonska sredstva protiv korova nije dobro primjenjivati na mlađim travnjacima.Travnjak je dobro prihranjivati do 3 puta godišnje dodavanjem čvrstog ili tekućeg đubriva, a potom ga dobro zaliti kako bi se đubrivo lakše otopilo. U protivnom bi moglo spaliti travu. Travnjak je dobro prozračivati, ubadanjem vila u zemlju, kako bi se omogućilo lakše upijanje đubriva i vode u zemlju. Kod prihrane i tretiranja herbicidima dobro je da je zemljište suvo, jer tada je bolja apsorpcija, a tako i veća učinkovitost primjenjenog sredstva.

KAKO UNIŠTITI KOROV?



Prije nego se upustite u borbu s korovom, bilo bi dobro utvrditi je li riječ o trajnom ili jednogodišnjem korovu, o čemu zavisi kako ga je najlakše iskorijeniti.Trajni korovi godinama će se s vašim biljkama i travom boriti za prostor, hranu, vodu i svjetlo. Imaju duboko korijenje, šire se i teško ih je iščupati. Neki od njih narašće i iz malenog komadića ostavljenog u zemlji. Neki se šire sjemenom, a najgori su oni koji se šire podzemnim stabljičicama. Među njima su kupina, čičak, kopriva, hladolež, troskot i preslica, koja je otporna na uobičajene herbicide za uništavanje korova. Plitkim zaoravanjem, korov će se usitniti, a iz svakog komadića izniknut će nova biljka.Trajni korovi formiraju podzemnu mrežu jakog korijenja koje se regeneriše i gotovo ga je nemoguće iskorijeniti. Najlakše ih se riješiti hemijskim preparatima ali oni će uništiti i druge poželjne biljke, pa ih valja koristiti oprezno i u krajnjoj nuždi. Umjesto hemijskih sredstava, pokušajte s takozvanim bacačem plamena. Time nećete od prve uspjeti uništiti korijen ali ponavljanjem će oslabiti, a korov će biti definitivno uništen.Godišnji korovi poput mišjakinje, oštriša, kozjeg repa ili častoslavice, imaju plitko korijenje, pa ih je lako iščupati. Potrebno ih je uništiti prije nego što odu u sjeme i to ručno, a ne hemijskim preparatima koji bi mogli naškoditi drugim biljkama. Najlakše ih je iščupati s korijenom nakon kiše ali najbolje je to učiniti za suvog i vrlo toplog vremena te ih ostaviti da se osuše na suncu. Ako im se posvetite dva do tri puta u sedmici, riješiće te ih se vrlo brzo.

Ako ste uspjeli iskorijeniti korov, njegov ćete ponovni razvoj spriječiti malčiranjem zemljišta. Malč će zadržati vlagu u zemljištu, hraniti ga i grijati preko zime.



Za travnjake na sjenovitim terenima najčešće se koristi ova mješavina sjemena:

40 % Festuca rubra rubra (Vlasulja crvena)

30 % Poa trivalis (Obična vlasulja)

20 % Poa memoralis (Šumska vlasulja)

10 % Agrostis tenuis (Rosulja)



Za travnjake na vlažnim terenima:

40 % Festuca rubra commutata (Vlasulja crvena)

40 % Festuca rubra rubra (Vlasulja crvena)

10 % Agrostis tenuis (Rosulja)

10 % Phleum pratense (Mačji repak)



Najčešće mješavine sjemena koje se nalaze u prodaji pripremljene za sjetvu na okućnicama su u ovim omjerima:

50 % Lolium perenne (Engleski ljulj)

25 % Festuca pratensis (Livadna vlasulja)

25 % Festuca rubra (Vlasulja crvena)

50 % Lolium perenne (Engleski ljulj)

40 % Festuca pratensis (Livadna vlasulja)

10 % Festuca rubra (Vlasulja crvena)



OSTALE METODE USPJEŠNOG ODRŽAVANJA TRAVNJAKA



PROZRAČIVANJE (AERIFIKACIJA)

Prozračivanje travnjaka provodi se strojevima za aerifikaciju tzv. aerifikatorima, i to prije đubrenja ili navodnjavanja da bi se uravnotežili učinci gaženja. Na većim površinama (sportski tereni, golf igrališta) aerifikacija se provodi sa posebnim valjcima sa šiljcima koji prozračuju tlo na dubini od 2-3 cm. Na manjim površinama kao što je kućni travnjak učinak prozračivanja može se postići primjenom specijalnih cipela sa šiljcima, mašinama za prozračivanje tratine s rotirajućim zupcima ili vilama. Kod sportskih terena česta je pojava lošeg stanja zemljišta, a to se najviše ogleda u zbijenosti tla. Biljka u takvim uslovima ne može normalno razvijati korijenov sistem, ne prima dovoljno đubriva i posljedica toga je da odbacuje dio listova. U nekim slučajevima ugine cijela biljka, pa tako dolazi do ogoljavanja terena.

Za regeneraciju takvog terena trebamo obaviti dosijavanje. Teren prethodno treba prozračiti, a često se dodaje i pijesak da se nadoknadi materijal i zatim se obavi dosijavanje terena.



SKARIFIKACIJA

U početku vegetacije na površini travnjaka ponekad se može pojaviti mekani sloj polu razgrađene trave tzv. ''filc''. On se javlja kad je razgradnja organske supstance veća od njezinog nastanka. Takav sloj štetno djeluje na razvoj i rast travnjaka. Do takve pojave može doći usled: kisele reakcije tla, slabe dreniranosti tla, sporog oticanja površinske vode, predoziranja azotnim đubrivom, prejakog nadzemnog rasta trave i prevelikog udjela lignina u biljnoj masi. Trave roda Festuca (vlasnjače) češće uslovljavaju pojavu takvog sloja na površini zemljišta. Takav sloj je mekan, vlažan i pogodan je za nastanak bolesti i pojavu štetočina. Sa površine zemljišta možemo ga pokupiti grabljama ili mrežom koju povlačimo po istom i zatim ga ukloniti sa travnjaka. Na površini travnjaka takođe često uočavamo pojavu velikog broja hrpica na površini što su uzrokovane velikom pojavom i radom glista. Takve hrpice nam ometaju rad kosilice, a možemo ih također izravnati mrežom ili grabljama.



TOPDRESING

Ovu metodu koristimo da bi popravili svojstva zemljišta. Vrši se tako da se na površinu zemljišta nasipa smjesa pijeska, organske supstance i đubriva, do visine od 4 mm. Metodom topdresinga popunjavamo depresije u zemljištu, povećavamo propusnost i prozračnost terena, a ujedno unosimo i potrebna hranjiva.

Na manjim površinama smjesu nasipamo ručno i metlom ili grabljama poravnamo površinu. Ta se metoda najčešće koristi kod zemljišta koja imaju ph>7 (tla bazične reakcije) i na glinastim zemljištima, gdje nasipamo pijesak veličine granula od 0,06-2 mm. Organska supstanca koju koristimo za nasipanje (treset, kompost) ne smije sadržati sjeme korova, a ako se koristi mora se prethodno sterilisati.



VALJANJE





Valjanje zemljišta se vrši kod same sjetve i kad trava naraste oko 2mm da bi učvrstili mladu travu koja je izašla klijanjem. Nakon sjetve valjamo laganim valjcima da bi pritisnuli sjeme uz sjetvenu posteljicu i tako uspostavili kapilarnost sjemena sa zemljištem da bi ono dobilo potrebnu vlagu za klijanje, jer bi se u protivnom sjeme osušilo. Na upotrebnim travnjacima se izbjegava često valjanje, osim u rano proljeće kad se teren zbog mraza izdigne i tako razdvaja i trga korjenčiće trave od dubljih slojeva zemljišta što izaziva propadanje trave. Takav teren povaljamo valjcima da bi trava opet uspostavila kontakt sa zemljištem i uspješno se održala i regenerisala u proljeće.



ZALIVANJE



Najveću količinu potrebne vode trava vuče iz zemljišta. Međutim, dekorativni travnjak treba puno više vode da bi se održao u dobrom stanju, a pogotovo u vrijeme velikih vrućina. Iz tog razloga na travnjacima sprovodimo dodatno navodnjavanje.

Postoje dva sistema navodnjavanja:

-Pokretni sistem navodnjavanja: Koristi se samo za izrazito ravne terene. U praksi se rijetko koristi.

-Stacionirani sistem navodnjavanja: Kod takvog sistema dovodne cijevi i same prskalice su ukopane u zemljište a pri uključivanju navodnjavanja prskalice "iskoče" napolje. Sistem je tako izveden da pokriva svaki kvadrat površine i postoji mogućnost samo uključivanja prskanja u tačno određenom vremenu.Više o samom sistemu zalivanja pročitajte u našoj kategoriji "zalivni sistemi".